petak, 21. rujna 2018.

USKORO TERMINI PROMOCIJA I POTPISIVANJA KNJIGA!!!








petak, 11. svibnja 2018.

'ZGODNA ŽENA'

(Odlomak iz knjige 'Ćakula po naški')


(Pretty Woman)



Tko tu koga?


Prije nekoliko tjedana odlazimo na utrke konja i prvo što primjeti moje biznis oko je puno stvari koje treba popraviti. Hipodrom je zapušten, oprema prilično loša, gledalište (mjesto odakle svi koji dolaze na utrke, utrke i prate) derutno - stolice u raspadu, sunce prži da ni šešir ne bi pomogao a ništa natkriveno nije, konji u prilično lošem stanju, ozvučenje loše, video zaslona za praćenje svakog dijela utrke naravno da nema ali i da nema nijednog novog Richarda G. (šala).
U takvim uvjetima u kojima je ovaj hipodrom bio, ni ćevapi se ne bi dobro prodavali a kamoli da bi neki Richard i neka Julia dobro zaradili, ali o tome više u biznis priči, ovo je pak priča o ljubavi. 


Film 'Zgodna žena' je oživio bajke i vratio na cijenu ljubav, ali na koji način?
Ono što se nastavilo prepričavati i postalo je  već mit jeste da su žene nakon tog filma počele vapiti za takvim princem kao što je bio on - 'ne pita puno, sve razumije i za nju će učiniti sve' (ili barem sve, kad se uvjeri da je ona ta kojoj može ispričati svoje muke, kao i ona njemu njegove u njihovim već zrelim godinama, kad je potrebno da 'imaju kutak svemira koji imaju svi oni sretnici koji su te sreće ranije bili' a koji će nadići sve moralne granice koje su do tada postojale'), a muškarci za takvom djevojkom - 'iako uprljanom, čestitom u duši, koja ih razumije'.

Svi su zapamtili da je ona bila kurv* koju spašava Richard G. Teškog života, dakako (da li će netko u našim krajevima reći prostitutka ili jadna žena koja je morala prodavati tijelo da bi preživjela? Prije bi se desilo da je i one žene koje 'prodaju svoje tijelo' ismiju, jer mnoge od njih to tako ne bi nazvale i sve se svede na to 'spava se i ovako s nekim pa zašto s nekim ko ima malo para?' 'Žene su shvatile da se s njima spava s novcima pa su to i iskoristile, u obostranu korist.' Ironično? Ili? ).

Film na kojem su nastavile živjeti stare bajke. Bajke u kojima se ljudi moraju spašavati. Spašavati od 'svijeta oko njih'.

Film koji opisuje dakako i istinu - ona jeste 'spašena'. 'Pretplatio joj je usluge. Usluge koje i nisu bile 'usluge', već 'više od toga''.
Čime? Ljubavlju. 'Višim od onoga čime je inače plaćao.'
Ali tko je on u filmu zapravo? Princ? Ili čovjek koji se voza po ulici i 'u auto kupi žene s ulice'. Moderan princ? Ili tek težnja da žena vjeruje da negdje uistinu postoji netko s kime može voditi sretan život i kome je stalo i muškarac koji vjeruje da će ona biti samo njegova i da joj je stalo?
Njemu za više od tijela i njoj za više od novca? I obrnuto, o da, i obrnuto.
Obično, kad se tijelo dobija olako i ljubavi nema, za ljubav se daje sve.
Kad malo bolje pogledate, i on je bio kurv* i to u svom svijetu. I on je za novce radio i ono šta nije možda htio i želio, ali tko ga je to uopće i pitao? Koga je bila uopće briga? A sve i da je, šta je mogao promijeniti? Kao i ona. Ali skupa... skupa su možda u nekoj neispričanoj budućnosti mnogo toga promijenili, nevazano da li su bili i koliko 'čestiti' ili ne. Ali kako? Vjerojatno iza očiju javnosti. Gdje? U njihovom svijetu. Ako je to bila takva ljubav. U svakom slučaju, potakli su mnoge da u nju vjeruju. Opet. Čak i u takvim, pomalo prljavim okolnostima života. A okolnosti su oduvijek pomalo 'prljave' zar ne?
Jesu li onda Richard i Julia žrtve društvenih okolnosti ili sebe samih? Vlastitih izbora? Ili sudbine? ...O tome ćemo u  drugoj knjizi.


Ako bez ikakvih predrasuda pogledamo sadašnjicu, šta je uistinu na cijeni i danas i zbog čega sve ostalo gubi na cijeni? LJUBAV. Taj komadić 'ničega, toliko obezvrijeđenog i izbanaliziranoga', žele svi. 
Uvijek su svi željeli ono što se novcem nije moglo kupiti. Ali rijetki su to imali. Istinski imali. Jer su rijetki to i mogli ''zaslužiti'' da osjete i da im bude uzvraćeno. Ili? Zapravo svejedno.
Jer bilo kako bilo, potrebe ljudske se ne mijenjaju. One zbog kojih čovjek želi živjeti. I za koje 'želi umrijeti'. A jedna od njih je 'ili imati ono što je samo njihovo ili uprljati ako već nije' s lekcijama kojih ih ni život ne štedi, zauzvrat. 


'Ćakula po naški'. 



Ljubi Vas Vaša Brigita!

četvrtak, 8. ožujka 2018.

ZNANSTVENA POZADINA NASTANKA PROMJENA UNUTAR MOZGA ZBOG TRAUME

EMDR (EYE MOVEMENT DESENSITIZATION AND REPROCESSING)


U liječenju PTSP-A, metoda koja se pokazala jako učinkovitom iako je još uvijek sve u empirijskim okvirima, jeste EMDR (EYE MOVEMENT DESENSITIZATION AND REPROCESSING).
Na čemu se zasniva ova metoda? Dok se osobu ‘vraća’ u traumatični događaj razgovorom i to u najteže podnešene trenutke i dok ih se osoba prisjeća, u isto vrijeme ona očima i prati terapeutov prst ili kemijsku koji se pomiče ispred očiju. U čemu je poanta? Dok osoba razgovorom emotivno i dotiče najtraumatičniji dio u sjećanju ona u isto vrijeme biva ometana (DESENZITIZACIJA) vanjskim faktorom (micanje terapeutovog prsta, kemijske, lupkanja dlanovima ili prstima ritmički itd) te se smatra kako se na taj način traumatska iskustva tada povezuju s bezopasnim podražajima pri čemu se opet vraćamo na kognitivno-bihevioralnu terapiju jer se tako odvija kognitivno restrukturiranje. Osnovna teorija na kojoj je ova metoda zamišljena jeste da TRAUMA UZROKUJE OŠTEĆENJE NEURONSKIH KRUGOVA PAMĆENJA. Traumatska sjećanja bivaju podloga za mnoge disfunkcijske reakcije stoga ih je bitno reprogramirati u ona koja će za posljedicu imati vraćanje osobe u normalno funkcioniranje počev od ‘popravka neuronskih veza’. Kako? NOVIM POGLEDOM NA STARE STVARI. Zašto je jako bitno traumu dodatno obraditi? 
Između ostalog ako se smatra da trauma uistinu ostavlja za posljedicu oštećenje neuronskih veza u mozgu, jako je bitno to oštećenje popraviti. A da bi se popravilo mora se doći do tog mjesta i to u ovom metodi putem razgovora o tome uz pomicanje očiju oboljelog (ili u budućnosti i bezopasnim, neškodljivim a korisnim doticajem dijela mozga gdje se znanstveno dokaže da su pohranjene informacije o traumi, ne bi li se na tom mjestu ili onome zaduženome za pohranu novih informacija, informacije i mijenjale u one korisne za oboljelu osobu). Smatra se da učinkovitost EMDR-a leži u adaptivnom procesuiranju informacija, neki smatraju u poboljšanoj komunikaciji između dvije hemisfere mozga, međutim još uvijek nema znanstvenih dokaza, sve je još u pretpostavkama, ali kako se metoda pokazala jako učinkovitom i prije svega bezopasnom, njenu primjenu toplo preporučam kod onih osoba kod kojih se zaključi da bi mogla biti učinkovita. 

MOJA TEORIJA je zasnovana na tome da traumatično iskustvo ne dovodi nužno do oštećenja neuronskih veza nego pak do preslagivanja puteva odnosno, stvaranja novog načina razmišljanja na osnov tada i tako posloženih neuronskih puteva što je uzrokovala sama trauma i shodno tome promjena biokemijskih procesa u samome mozgu. Smatram da oštećenja neuronskih puteva primarno nastaju zbog ataka bilo fizičke bilo kemijske prirode na samo moždano tkivo a ako ovdje do takve agresije nije došlo, više sam mišljenja da dolazi ne do oštećenja neuronskih puteva već do njihovog preslagivanja na osnov kojeg se mijenja i način samog funkcioniranja osobe a samim tim i načina razmišljanja. 
Mišljenja sam da samo traumatično iskustvo zbog svoje siline djelovanja bilo akutno bilo kronično, može jako brzo izmijeniti dotadašnje neuronske veze odnosno dovesti do njihovog preslagivanja i za posljedicu imati sve ono što to uzrokuje (promjenu načina razmišljanja - misli, osjećanja, razne fizičke fenomene, funkcioniranje osobe itd.). Pozadina može biti i u promjeni odnosno BIOKEMIJSKOM DIZBALANSU UNUTAR MOZGA odnosno dizbalansu neurotransmitora koji je uzrokovan samom traumom. 

S druge strane smatram da takav određeni, posljedični način razmišljanja ukoliko povlači za sobom povišenu razinu određenih neurotransmitora koji su u toj razini toksični po tkivo mozga, u tom slučaju mogu dovesti do oštećenja.
Isto smatram da postoji bliska povezanost i sprega između lučenja hormona i razine neurotransmitora u mozgu i samim tim ne isključujem mogućnost da se uslijed povećanog lučenja i razine određenih hormona pri stresu i to posebno enormnoj količini pri šoku (trauma) bilo jednokratno ili opetovano, može narušiti ravnoteža neurotransmitora unutar tkiva mozga i pri toksičnim razinama po isto to moždano tkivo dovesti do oštećenja neuronskih putova i svih posljedica vezanih uz iste a ne isključujem i toksično djelovanje samih hormona koji su povišenih u stresu (šoku) na isto.


Ostatak u knjizi.

Vaša Brigita